11.9.2015.
Simptomi
Simptomi se kod multiple skleroze mogu pojavljivati pojedinačno ili u kombinaciji s drugima tokom čitavog tijeka bolesti. Kod različitih bolesnika pojavljuju se različiti simptomi, a mogu biti stalno prisutni ili se pojavljivati samo privremeno. Kod nekih su tek minimalni i malobrojni dok su kod nekih drugih vrlo teški i mnogobrojni. Mogu biti izazvani multiplom sklerozom, ali mogu nastati i kao posljedica nekih drugih stanja koja mogu, ali i ne moraju biti povezana s multiplom sklerozom.
Jedan od važnijih čimbenika koji utječu na pojavu simptoma i tijek bolesti je pušenje. Pušenje kod bolesnika s multiplom sklerozom može prouzročiti osjećaj nedostatka kisika i nepravilan rad srca. Kao privremeni čimbenik, toplina također može pogoršati simptome. Čak i povećanje tjelesne temperature od tek 0,5°C može, u nekim slučajevima, prouzročiti usporavanje ili blokiranje provođenja signala kroz demijelinizirani živac, umor, otežanu koncentraciju, Uhthoffov znak pa i pojačanu potrebu za mokrenjem.
Mentalni i fizički umor jedan je od najčešćih simptoma. Osim normalnog umora kojeg osjećaju svi, postoji i umor koji je specifičan za oboljele od multiple skleroze. Takav je umor obično jačeg intenziteta, pojavljuje se naglo i obično na dnevnoj bazi. Može se pojaviti i ujutro nakon normalno odspavane noći te se tokom dana pojačavati, naročito za vrućih i vlažnih dana. Može biti akutni (trajati mjesec dana ili kraće), kao i kronični (trajati od jednog do šest ili više mjeseci).
Intenzitet umora nije direktno povezan s trajanjem bolesti, životnom dobi i spolom bolesnika. S obzirom da je kod progresivnih oblika multiple skleroze potrebno ulagati veći napor kod kretanja i obavljanja dnevnih aktivnosti intenzitet umora se povećava srazmjerno uloženom trudu.
Za bolju kontrolu umora dobro je znati što ga izaziva i razviti strategiju za njegovo kontroliranje. Kao i kod drugih simptoma potrebno je izbjegavati izlazak tokom visokih ljetnih temperatura, tuširanje vrućom vodom i boravak unutar nerashlađenih prostora. Delegiranje dnevnih zadataka i kratko dnevno spavanje mogu pomoći kod umanjivanja posljedica umora. Zdrava prehrana te umjereno i redovito vježbanje ojačati će organizam i bolje ga pripremiti za vrijeme kada je potrebno više energije.
Utrnulost lica, šake, stopala ili cijele ruke ili noge jedan je od najčešćih simptoma i može biti blaga do toliko jaka da ometa normalno korištenje zahvaćenog dijela tijela. Opisuje se kao slabost i gubitak osjećaja u zahvaćenom dijelu tijela koji traje neprekidno najmanje 24 sata. Često je prvi simptom koji primjećuju oboljeli od multiple skleroze.
Spastičnost se manifestira kao osjećaj ukočenosti čija se jačina kreće od blage zategnutosti mišića do bolnog grčenja ekstremiteta koje onemogućava pokretanje udova i može varirati tokom vremena, dok spazam uključuje nevoljne kontrakcije mišića. Povećana ozbiljnost ovog simptoma povezuje se s muškim spolom, starijom životnom dobi i dužom dijagnozom multiple skleroze. Povećana invalidnost povezana s multiplom sklerozom također je otežavajući faktor.
Spastičnost se događa kao rezultat nesrazmjera između signala koji zaustavljaju akcije i onih koji ih pokreću. Primarna teorija je da dolazi do prekida signala u leđnoj moždini i mozgu pa signali koji zaustavljaju akcije ne prolaze.
Ovisno o podražaju signal koji putuje živcima može biti različite jačine. Spazam je pretjerana reakcija mozga na neki podražaj, a nastaje kada zbog lezija na kralježničkoj moždini mozak izgubi nadzor.
Kao i drugi simptomi spazam obično dođe i prođe, a može nastati spontano i biti potaknut ili pogoršan u određenim uvjetima. Ti uvijeti mogu biti povećana hladnoća ili toplina, nepravilan položaj pojedinih zglobova, iznenadna bol, urinarne infekcije, puni mjehur, problemi s probavom, iritacija kože kao i uska odjeća i obuća.
Masaža, redovno rastezanje i hidroterapija, naročito u kombinaciji s laganim rastezanjem mogu pomoći u ublažavanju ovog simptoma.
Razni problemi s vidom su zajednički za ljude oboljele od multiple skleroze i rijetko rezultiraju potpunim gubitkom vida.
Optički neuritis
Optički neuritis je upala živca koji povezuje oko s mozgom. Iako se povezuje s multiplom sklerozom optički neuritis ne podrazumijeva automatski multiplu sklerozu. Može rezultirati zamućenjem vida i tamnim mrljama u centru vidnog polja, obično na jednom, a rjeđe na oba oka. Boje se mogu činiti tamnije ili blijeđe, a često je prisutna i diskromatopsija tj. kriva percepcija boja. Mogu se javljati bljeskovi različitih svijetlih boja ili sive mrlje različite svjetline. Kod kretanja očne jabučice može se javljati bol. Opisuje se kao pojava zavjese odnosno magle pred okom.
Vid se obično normalizira u roku od osam do deset tjedana, iako može rezultirati i djelomičnim ili potpunim gubitkom vida. Kod bolesnika s optičkim neuritisom povećanje tjelesne temperature može privremeno uzrokovati otežano provođenje ili čak blokiranje signala kroz optički živac.
Nystagmus
Nekontrolirane horizontalne ili vertikalne kretnje oka. Mogu biti blage i pojavljivati se samo prilikom pogleda u stranu ili jače toliko da smetaju kod normalnog gledanja.
Diplopija
Diplopija ili dvoslika događa se kada mišići koji kontroliraju kretanje oka nisu dobro usklađeni, zbog slabosti jednog ili oba mišića, pa se slike iz oba oka ne spajaju ispravno. Zbog umora ili pojačanog naprezanja oka kod čitanja ili korištenja računala može doći do pogoršanja. Neki ljudi s diplopijom mogu imati problema i s mučninom, vrtoglavicom ili manjkom koordinacije. Može se javljati samo kod pogleda u određenom smjeru, primjerice skroz u stranu ili ravno naprijed. Diplopija je obično prolazna i povlači se bez terapije.
Malo povećanje tjelesne temperature, moguće već od 0,5°C stupnja, može na demijeliniziranim živcima privremeno uzrokovati probleme s provođenjem električnih signala. S povećanjem demijelinizacije smanjuje se i temperatura koja je potrebna da bi se usporilo kretanje signala živčanim vlaknima. Njihovo kretanje može biti značajno usporeno pa čak i u potpunosti blokirano, što uzrokuje probleme sa zahvaćenim dijelovima tijela. Normalizacijom tjelesne temperature dolazi do povlačenja simptoma. Ovaj fenomen inicijalno je, na primjeru bolesnika s optičkim neuritisom, opisao Wilhelm Uhthoff, a kasnije su s ovim fenomenom kod bolesnika s multiplom sklerozom također povezani i povećani umor i bol, pad koncentracije te povećana potreba za uriniranje.
Vrtoglavica ili vertigo je lažan osjećaj kretanja i čest je simptom multiple skleroze. Razlikujemo lažnu i pravu vrtoglavicu. Lažna vrtoglavica javlja se zbog slabosti ili nesigurnosti u hodu i stajanju, uslijed omaglica, titranja i mračenja pred očima itd. Javlja se naglo, ali i naglo završava kada se osoba umiri. Prava vrtoglavica počinje naglo, a može trajati od samo nekoliko sekundi do nekoliko sati ili čak dana. Karakterizira je mučnina, povraćanje, bljedilo i znojenje te osjećaj propadanja, izvanprostornosti, gubitka svijesti i slabosti, kretanja ili vrtnje.
Neurogeni mokraćni mjehur nastaje kao posljedica gubitka normalnog rada mokraćnog mjehura zbog oštećenja dijela središnjeg živčanog sustava. Neurogeni mjehur može biti premalo aktivan, kada nije u stanju stegnuti se i potpuno isprazniti, ili može biti pretjerano aktivan, prazneći se nekontroliranim živčanim refleksima. Disfunkcija rada mjehura događa se u 80% slučajeva kod ljudi s multiplom sklerozom.
Zdrava funkcija mjehura osnova je za dugoročno zdravlje bubrega i prevenciju infekcija. NelIječeni problemi s mjehurom mogu prouzročiti ponovljene infekcije mjehura i urinarnog trakta te bubrežni kamenac koji može prouzročiti jake bolove i ugroziti opće zdravlje, kao i pogoršanje drugih simptoma multiple skleroze. Zbog održavanja zdravlja i izbjegavanja komplikacija potrebno je što prije odrediti uzrok problema s mjehurom i odrediti prikladnu terapiju. U najekstremnijim slučajevima neliječeni problemi s mjehurom mogu dovesti do infekcije u krvi (urosepsija) i pucanja kože.
Većina bolova koji se javljaju kod multiple skleroze mogu se tretirati, ali nemaju svi bolovi za uzrok multiplu sklerozu. Bez obzira na uzrok bol je kompleksan problem koji ne bi trebalo ignorirati. Studije pokazuju da žene kod multiple skleroze, u odnosu na muškarce, imaju u dvostruko većem broju problema s boli.
Bol se kod multiple skleroze opisuje kao dugotrajna i događa se na više mjesta istovremeno. U usporedbi s bolom koji se javlja kod opće populacije, bol kod multiple skleroze je dugotrajnija i jačeg je intenziteta te samim time ima veći utjecaj na dnevne aktivnosti.
Više je izražena kod starijih, kod onih s vremenski dužom dijagnozom, onih sa smanjenom fizičkom aktivnošću i kod onih ljudi s težim oblikom bolesti.
